Stoni tenis
Ovaj brzi napadaÄko-odbrambeni sport s reketom igra se lakim lopticama na najmanjoj od svih igraÄkim površina. Osmišljen u Velikoj Britaniji osamdesetih godina 19. veka, stoni tenis je svoj današnji oblik stekao 1900. godine, kada su i poÄele da se proizvode loptice od celuloida, koje je iz SAD-a uvozi Englez Džejms Gib. Prema zvuku koji ove loptice proizvode pri odbijanju ova igra nazvana je „ping pong“ (to ime patentirano je u Americi, a Evropljani su ga nazvali onako kako je danas poznat). MeÄ‘unarodna stonoteniska federacija osnovana je 1926. godine u Berlinu, kada je i održano prvo svetsko prvenstvo. Do pedesetih godina proslog veka u ovom sportu domirali su MaÄ‘ari, ÄŒesi i Englezi, kada im to poÄasno mesto uzimaju Japanci i Kinezi, koji su u ovu igru do 1979. godine, unosili najveći broj tehniÄkih i taktiÄkih inovacija. Mada su evropski i azijski igraÄi, muškarci, do osamdesetih godina 20. veka izjednaÄeni po kvalitetu, ženskim stonim tenisom od 1971. godine dominiraju iskljuÄivo igraÄice iz azijskih zemalja. Na olimpijadi u Seulu 1988. godine stoni tenis postaje olimpijski sport.
Pravila igre
Nakon što jednom odskoÄi na njihovoj strani stola, igraÄi moraju odbiti lopticu na protivnikovu stranu. Poen se osvaja ako protivnik ne može da vrati lopticu, ako je udari pre nego što je odskoÄila jednom ili nakon što je osdkoÄila dva puta i ako vrati lopticu, ali ona ne dodirne sto. Na turnirima se igraju singlovi, dublovi i mešoviti dublovi (kao i u tenisu). MeÄevi se igraju u tri ili Äetiri dobijena seta po 11 poena. Svaki igraÄ servira dva puta zaredom. Ako je rezultat nerešen, 10-10, servis se menja posle svakog poena. U dublu, jedan igraÄ u toku meÄa servira obojici protivniÄkih igraÄa i prima servis od obojice, jer oni menjaju mesta pri svakoj promeni servisa. Tokom meÄa, isti igraÄ ne sme udariti lopticu dva puta za redom, već igraÄi istog tima moraju lopticu vraćati naizmeniÄno.
Sto na kojem se igra stoni tenis isti je u sve konkurencije, a on mora biti u taÄno odreÄ‘enim propisanim dimenzijama (širina 1,525m, dužina 2,74m) na visini od 76cm. Dužina mrežice preko koje igraÄi prebaciju lopticu je 1,83m, a širina joj je 15,25cm. MeÄ sude glavni i pomoćni sudija.

Promene na reketu od poÄetka igranja ovog sporta prozrokovale su taktiÄku revoluciju, direktno utiÄući na stil igre. Površina reketa prekrivena je slojem nazubljen gume ili slojem gume i penastog materijala. IgraÄi mogu da koriste razliÄite materijale na svakoj strani reketa, ali jedna strana mora biti crna, a druga crvena. Loptica se izraÄ‘uje od celuloida i teška je 2,7g.
Koncentracija, brzina i koordinacija su najvažnije karakteristike koje svaki igraÄ treba da razvije kako bi uspeo u ovom sportu.
Nevena Belić