Pilates je naziv za sistem fiziÄkog treninga kog je poÄetkom XX. veka u NemaÄkoj osmislio Jozef Pilates.
Pilatesova ideja bila je da stvori sistem vežbanja u kom mišiće kontroliše um zbog Äega ova tehnika predstavlja vrlo privlaÄnu kombinaciju istoÄnjaÄkog i zapadnjaÄkoig pristupa vežbanju. Program se fokusira na mišiće koji pomažu održavanju ispravne posture i predstavljaju oslonac za kiÄmu. Još konkretnije, pilates poduÄava svesnosti o dahu, skladnom stavu kiÄme i jaÄanju mišića torza.
Verujući da su mentalno i fiziÄko zdravlje usko povezani i meÄ‘uzavisni, Pilates je predlagao nekoliko preciznih pokreta koji bi ljudima pomogli da povrate zdravlje jaÄanjem, istezanjem i stabilizacijom kljuÄnih mišića tela. Ovakav pristup, naglašavanje uma kao kontrolora fiziÄkog tela i cilj za kojim se vodio doveli su do toga da pilates svoj sistem nazove - Kontrologija. Ipak, ime koje je nameravao dati svojoj tehnici brzo je zamenilo njegovo prezime pa je, umesto Kontrologija, tehnika postala jednostavno - pilates.
U samo 100-injak godina od kako je nastala, ova tehnika se prometnula u jednu od najpraktikovanijih tehnika oblikovanja tela a zvaniÄni podaci kažu da je 2005. godine na svetu bilo 11 miliona ljudi koji se bave pilatesom i Äak 14 000 registrovanih uÄitelja pilatesa samo u SAD.
U literaturi se Äesto spominju tzv. principi pilatesa koji za cilj imaju uravnoteženje celog tela.To su: ispravan stav, centriranost, koncentracija, kontrola, preciznost, dah (disanje) i teÄan (fluidan) pokret.
U jako kratkim crtama, cilj ove tehnike je savršena fuzija tela i uma.
Tokom praktikovanja i uÄenja pilatesa, svakom od principa pridaje se jednaka važnost a cilj savladavanja svakog principa su usavršavanje kompletne spremnosti i usaglašenost tela i uma.
Od kljuÄne važnosti je ispravan stav koji, sem što omogućava ispravno izvoÄ‘enje vežbi, ujedno smanjuje i opasnost od povreda. Ispravan stav postiže se pravilnim postavljanjem pojedinih delova dela a zatim i aktiviranjem mišića koji pomažu u održavanju ispravnog stava.
Stav prati ispravno disanje. Jozef Pilates je verovao da, ukoliko se uspostavi ispravna cirkulacija krvi u organizmu, krv može probuditi sve ćelije i olakšati borbu sa štetnim tvarima. ali, kako bi krv imala snagu potrebnu za proÄišavanje organizma, ona se mora oÄistiti od otrovnih gasova i "napuniti" kiseonikom. U tu svrhu, pilates postavlja ispravno disanje kao neophodan elemenat kvalitetne vežbe. Disanje koje se praktikuje u pilatesu je duboko lateralno disanje pri kom se vazduh inhalira duboko ka zadnjem i boÄnim delovima grudnog koša.
Ove kljuÄne elemnte prati i aktivacija velike grupe mišića koja obuhvata abdomen, niže delove leÄ‘a, kukove i stražnjicu. U pilates tehnici vežbanja, smatra se da sva energija kreće upravo iz tog dela tela i širi se dalje organizmom.Sem tokom vežbanja, smatra se da je upravo ovaj deo tela važno ojaÄati i konstantno kontrolisati kako bi se na njega mogli osloniti u svakom trenutku.
Pilates ujedno zahteva i snažan i jasan fokus. Svaka aktivnost tela zahteva aktivaciju pojedine grupe mišića i pojaÄanu kontrolu odreÄ‘enog dela tela. PoÄetnicima se savetuje da prvo nauÄe slušati svoje telo i posmatrati ga kao i da se u poÄetku orijentišu na osnovne, blage pokrete i kontrolu disanja.
Ideja kontrole mišića meÄ‘u ostalim naglašava upravo važnost jasnih i osveštenih pokreta.
Pokret u pilatesu mora biti teÄan ali, jednako tako, ceo proces vežbanja treba teći ujednaÄenim ritmom i bez naglih prekida. Zbog toga je vežbanje organizovano kao neprekinuti sled pojedinaÄnih vežbi koje su meÄ‘usobno povezane adekvatnim prelazima.
Pilatesova originalna zamisao bila je da se ova tehnika praktikuje na podlošcima za vežbanje ali je u sistem uneo i nekoliko pomagala koja praktikantima treba da pomognu da oprirode tehniku. Neka od pomagala koja se koriste su: "reformer", "visoka stolica", "ispravljaÄ kiÄme" itd. Moderna verzija pilatesa donela je i nova pomagala kao što su lopte razliÄitih veliÄina, rastezljive trake i sliÄno.